
Ñalnde Hiire-biir ɓennuɗo oo, 3 Yarkomaa, dille mawɗe ndillii to diŋiral Chaplin to wuro Mantu (Dept 78, Farayse). Hol mo yontanoo? Goɗɗo alaa so wonaa gooto e naalaŋkooɓe men ŋanaa, ngenndiyaŋke, cubiiɗo golloraade concal e ñeeñal mun ngam ɓemtude pulaagu e fuutaŋkaagal.
Won ko neɗɗo nanata e gaaci Demmba Njaay ko nanataa ñalnde kala: ko duƴƴo woŋngo jirwuɗo, dillinoowo sukaaɓe, laawa mawɓe! Ko fedde yontaaɓe Mantu hono SDL (Sehilaaɓe Daande Leñol) njuɓɓini hiirde ndee ngam lollinde duuɓe sappo e ɗiɗi darnde NJaayel e nafoore mum e leñol ngol.
Ko goonga hiirde ndee waɗi ko ñalnde teddungal Saydu Kan to wuro Pari, kono haɗaani yimɓe nngarii e keewal hay so saal oo heewaani haa ɓitti! Kaŋko Demmba NJaay NDillaan o fuɗɗorii hiirde ndee ko yettude tambiiɓe-mo gila hannde araani, wonɓe sabaabu oo jamma e wiyde makko, ɓeen ngoni sukaaɓa SDL e gardagol Maamuudu Aaw. "Mo yettaani sabaabu, yettaani Alla", Demmba wiyi renndo ngoo e dow kelle garɗe! O hollitii kadi kaŋko alaa ko o woni hay huunde so yanta oo daranooki, sawndii-mo ena pawi-mo ɗo o woni hannde ɗoo. O toriima nde Allah teddinta kala beltotooɗo e golle makko haa teeŋti e arɓe e hiirde ndee.
Caggal nde o jaari arnooɓe, gaaci ɗii nduƴƴi e tuŋngo Aamadu NJaac gorko mo Madiina NJaacɓe! Baawo Siisoko daasi karlaaɗi kooraa mum, bawɗi piyi, Demmba Njaay toƴƴi welnde mum, hiirde hurmii tigi ndeke! So Alla alaa e baaruuji makko lolluɗi ngal o memaani ngam weltinde kala gonnooɗo e diŋiral ngal. o yimii kadi ndaananeeɓe naalaŋkooɓe arɓe tambitaade mo: Maalik Paate Soh, ummii ko haa Briksel ngam addude ballal mum e hiirde ndee. E diɗɗal ngal o ardi, ena seedaa heen Muusaa Joŋ, Muusaa Wan, Ablaay Sih, musidɓe e fiyoniiɓe makko. Maalik jah mo Boolumbal, Iisaa Dikel Cubbu, Usmaan Gaŋnge fof ngarii tawtoreede hiirde ndee. kamɓe kala ɓe ŋabbii e diŋiral ngal ngam weltinde piɗtaali arnooɓe e wallude Demmba NJaay e darnde mum. Ena teskaa kadi tawtoreede hiirde ndee Usmaan Sarr, hooreejo fedde Avomm, fedde daraniinde ɓesnguuji waraaɓe to leydi Muritani.
Gooto e sahaaji ɓurɗi welde e hiirde ndee woni nde fedde SDL noddi Mamma Talla ɓurɗo anndireede Cuks, yoo ŋabbu e diŋiral ngal. Cuks Talla wonii mawɗo fedde ndee hakke duuɓi jeenay! Fedde ndee noddiri-mo ko yoɓde mo ñaamgolluuje makko e sirŋinaare nde o holli ngam yoo fedde ndee tabit. Kelle poɓɓaa haa haaɗi, Cuks fiilaa wutte moolanaaɗo! Maamuudu Aaw, gardiiɗo fedde ndee hannde, fiilaama wutte joɗɗo timmuɗo sabu darnde mum. Ɗum fof ko SDL ena hokka wune ɓee worɓe tiiɗniiɓe e golle mayre. Awluɓe tawtoraaɓe ɓee ngulli, kelle kadi toɓi e hiirde ndee.
Ko sahnga miniwii baar battano oo fiyaa haa weli. Yimɓe ɓee kaftii poɓɓani Demmba NJaay e wallidiiɓe mum, haŋkadi puɗɗii yaltude diŋiral ngal. Hiirde ndee, so Alla welii, jirwii, amaama, wullaama, foɓɓaama!
Kuɗol Ibraahiima Saar
http://www.pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=564
Won ko neɗɗo nanata e gaaci Demmba Njaay ko nanataa ñalnde kala: ko duƴƴo woŋngo jirwuɗo, dillinoowo sukaaɓe, laawa mawɓe! Ko fedde yontaaɓe Mantu hono SDL (Sehilaaɓe Daande Leñol) njuɓɓini hiirde ndee ngam lollinde duuɓe sappo e ɗiɗi darnde NJaayel e nafoore mum e leñol ngol.
Ko goonga hiirde ndee waɗi ko ñalnde teddungal Saydu Kan to wuro Pari, kono haɗaani yimɓe nngarii e keewal hay so saal oo heewaani haa ɓitti! Kaŋko Demmba NJaay NDillaan o fuɗɗorii hiirde ndee ko yettude tambiiɓe-mo gila hannde araani, wonɓe sabaabu oo jamma e wiyde makko, ɓeen ngoni sukaaɓa SDL e gardagol Maamuudu Aaw. "Mo yettaani sabaabu, yettaani Alla", Demmba wiyi renndo ngoo e dow kelle garɗe! O hollitii kadi kaŋko alaa ko o woni hay huunde so yanta oo daranooki, sawndii-mo ena pawi-mo ɗo o woni hannde ɗoo. O toriima nde Allah teddinta kala beltotooɗo e golle makko haa teeŋti e arɓe e hiirde ndee.
Caggal nde o jaari arnooɓe, gaaci ɗii nduƴƴi e tuŋngo Aamadu NJaac gorko mo Madiina NJaacɓe! Baawo Siisoko daasi karlaaɗi kooraa mum, bawɗi piyi, Demmba Njaay toƴƴi welnde mum, hiirde hurmii tigi ndeke! So Alla alaa e baaruuji makko lolluɗi ngal o memaani ngam weltinde kala gonnooɗo e diŋiral ngal. o yimii kadi ndaananeeɓe naalaŋkooɓe arɓe tambitaade mo: Maalik Paate Soh, ummii ko haa Briksel ngam addude ballal mum e hiirde ndee. E diɗɗal ngal o ardi, ena seedaa heen Muusaa Joŋ, Muusaa Wan, Ablaay Sih, musidɓe e fiyoniiɓe makko. Maalik jah mo Boolumbal, Iisaa Dikel Cubbu, Usmaan Gaŋnge fof ngarii tawtoreede hiirde ndee. kamɓe kala ɓe ŋabbii e diŋiral ngal ngam weltinde piɗtaali arnooɓe e wallude Demmba NJaay e darnde mum. Ena teskaa kadi tawtoreede hiirde ndee Usmaan Sarr, hooreejo fedde Avomm, fedde daraniinde ɓesnguuji waraaɓe to leydi Muritani.
Gooto e sahaaji ɓurɗi welde e hiirde ndee woni nde fedde SDL noddi Mamma Talla ɓurɗo anndireede Cuks, yoo ŋabbu e diŋiral ngal. Cuks Talla wonii mawɗo fedde ndee hakke duuɓi jeenay! Fedde ndee noddiri-mo ko yoɓde mo ñaamgolluuje makko e sirŋinaare nde o holli ngam yoo fedde ndee tabit. Kelle poɓɓaa haa haaɗi, Cuks fiilaa wutte moolanaaɗo! Maamuudu Aaw, gardiiɗo fedde ndee hannde, fiilaama wutte joɗɗo timmuɗo sabu darnde mum. Ɗum fof ko SDL ena hokka wune ɓee worɓe tiiɗniiɓe e golle mayre. Awluɓe tawtoraaɓe ɓee ngulli, kelle kadi toɓi e hiirde ndee.
Ko sahnga miniwii baar battano oo fiyaa haa weli. Yimɓe ɓee kaftii poɓɓani Demmba NJaay e wallidiiɓe mum, haŋkadi puɗɗii yaltude diŋiral ngal. Hiirde ndee, so Alla welii, jirwii, amaama, wullaama, foɓɓaama!
Kuɗol Ibraahiima Saar
http://www.pulaagu.com/index.php?option=com_content&task=view&id=564