Liste de liens

Le bureau exécutif de l'AVOMM

"L'important n'est pas ce qu'on fait de nous, mais ce que nous faisons nous-mêmes de ce qu'on a fait de nous." Jean-Paul Sartre

"L'Association d'aides aux veuves et aux orphelins de mauritanie (AVOMM) qui nous rassemble, a été créée le 25/12/95 à PARIS par d'ex-militaires mauritaniens ayant fui la terreur, l'oppression, la barbarie du colonel Mawiya o/ sid'ahmed Taya ......
Ces rescapés des geôles de ould Taya, et de l'arbitraire, décidèrent, pour ne jamais oublier ce qui leur est arrivé, pour garder aussi la mémoire des centaines de martyrs, de venir en aide aux veuves, aux orphelins mais aussi d'engager le combat contre l'impunité décrétée par le pouvoir de Mauritanie."
E-mail : avommavomm@yahoo.fr

Bureau exécutif

*Ousmane SARR, président
*Demba Niang, secrétaire général
*Secrétaire général Adjt; Demba Fall
*Alousseyni SY, Chargé des relations extérieures
*Mme Rougui Dia, trésorière
*Chargé de l’organisation Mariame Diop
*adjoint Ngolo Diarra
*Mme Mireille Hamelin, chargée de la communication
*Chargé de mission Bathily Amadou Birama
Conseillers:
*Kane Harouna
*Hamdou Rabby SY










AVOMM

DOMINIK E NAFISATU!


DOMINIK  E NAFISATU!
Yuurnatooɓe joljole tuddunde yiiryiirnde ngam humpitde e humpitaade, on calminaama he teddungal mon. Adii tawo ko renndude en sunaare ngam dillannde yannde he ɓiyngel men NAFISATU JALLO e woytanaade kala kiranoowo Pulaagu ngam kabaaru muusngu njaltungu he innde leñol ngol tawi nganndiraɗen ko neɗɗaagu gila dawaa dawi.

Mi naataani he goongɗin’de walla fennude goodal ndeen heɓtere ngenaare, ngarat mi ko he duwanaade ɓesngu men ndewu e ngoru kala nde nguurata he jam, kisal e neɗɗaagu to nder e boowal kala.

Ndee dillere addanii renndo ngoo jiyanɗe ceerɗe haa woodi borjoŋeeɓe naattini heen geɗe godɗe ɗe ɓe njiyatnoo he mawɓe maɓɓe, ɓe pelliti

ɓakkude ɗum he dow keeceeje rimɓe, ɓe meeɗaani anndireede ko soofi.

Sammba Cooyel Bah fentii takamuƴulde mum he dow Kanhanɓe, kono so min ceertii e makko ko maa o seedtoo jeyndu ɓoosa he fudo dawaaɗi walla o faayda mbonnaaru e ndawu kadi o woonda ko kaŋko tigi jeyi goonga.

Sammba Bah tiiɗniima, ngati o firtaani aadi Geno he suudu Bahbaaɓe :

Jettateeɗo Bah nguurndam mum feccii ko he daawe 4. So o wuurii haa o

Heɓii duuɓi 15, o waɗtat wujjude, walla o maaya. So o heɓii 30, o waɗta woofed Geno, walla o maaya. So o heɓii 45, o waɗta fen’de, walla o maaya. Kala he maɓɓe keɓɗo duuɓi 46, oon tawata ko renndinii geɗe 3 ɗee, wona o timmii kellifaaɗo, dartiiɗo he darnde jiɗnaaɗo mum.

Sammba noon, hannde ko ko ɓuuɓni ɓernde kala mawɗo Bahbaho ngam

Yananeede haŋkadi o yonii dono etee o juutat balɗe. Ɓiyngel am en ngel wiyatee ko Nafisatu Jallo, Sammba noon inniri mo ko CAFƊO Jallo. Ndeen

Innde kam anɗen nganndi ko firata he pulaar, ndeke noon laawol yottiima

Oo gorko dokkuɗo debbo janano ndeen innde ngati o hollirii ndeke addani mo heñoraade yaltin’de winndannde makko ndee ko kiram makko he DOMINIK.

Jooni kam en paamii hakkunde Sammba Bah e Dominik ena waɗi niɓɓere nde potɗen hiñde. Dominik ana wiya ko tukkaaɗo (takkaaɗo), Sammba ana wiya oo debbo haani wiyeede ko Cafɗo Jallo; banndiraaɓe holi he ɓee

Worɓe mo laawol am en foti yottaade?

Jooni, woƴi min tawo ko ɓiyngel am en haa rokkee goonga mum, kono kadi ko alaa he sago min ngarta he Bahbaaɓe ɓee, min laaɓndoo so

tawii ko kam en neli Sammba Cooyel Bah yoo yan he am en. Hade wiɗto ngoo joofde, amin pawi juuɗe am en he Jaari Kodda Bah, Maymuuna Jibi Bah e Aminata Sammba Bah mbele ɓe ngona jukunnde haa ñaawoore Sammba Cooyel Bah ndee joofa.

Gila wiyaa Nafisati jeyaa ko Gine, Sayku Umar Bah, Mammadu Baayel e

Mammdu Bah mo mbooyo fof ndoganii Fuuta Jaloo ana mbiya ko jaayndeyaŋkooɓe pelle mum en, tawi noon ko yiylaade cafngal Nafisatu.

Diiye Bah gila nani yahdu mammadu baayel nduu, ko o cuutaniiɗo Sokno Mariyam KAN. Jooni, haadi Bahabaaɓe mbaɗtii hollude min jaambaraagal, ko min rentinooɓe rimɓe ɓee tuggi Dimat haa yottoo Mbotto. Min puɗɗoroo Madiina gunaas to galle Jalaaluddiini Bah, min paya galle Ceerno Buubu Bah to Baabaaɓe looti haa min njottoyoo galle ceerno Maamuudu Bah mo Jowol.

Beetawe ñaawoore ndee wonoyta ko les haaƴre wiyateende Suudu-

fowru. Jooni woƴi mi tan ko cellal e kisal ɓiyngel am en, kono maa min kollu Sammba Cooyel Bah e koreeji mum, so tawii cukalel bonii nehdi tawata ko mawɓe ɓee ko deƴƴuɓe ko nganndunoo. On njaaraama, haa

yeeso ko laawol…

Ibraahiima Umar Kan – Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe

Mardi 31 Mai 2011 - 12:22
Mardi 31 Mai 2011 - 12:54
INFOS AVOMM
Accueil | Envoyer à un ami | Version imprimable | Augmenter la taille du texte | Diminuer la taille du texte



1.Posté par Mariame Kane le 31/05/2011 12:51
Katante yaa juute balde he baatan moyye, Samba de hooyi, niaw oono o timaanii obo iniir deebo jaanano cafdo, ko haamar tan. Hooto Diouldé Ba wooni, baabiraabe moon kooyi de he taaniraabe moon.

2.Posté par kaani le 31/05/2011 18:41
Maa taw ko yaware fii maydo go66e.Banndiiji e yanoo6e e suka6e ina kewi e pular.soo innde pular bonii ko xxxxxx 6e.farayse fof boni.dominik en ina kewi ustee haala.pelle pular fof bonii exxxxxxxxx wor6e e franceuste haala

3.Posté par mamadou kane le 31/05/2011 20:56
katante kane yoo alla yobe moyyere minnen kay tawa sammba cooyel tampiniimin kono ndeke nawibe gine ko ndaaroyde cafngel mbe takka jaayndiyankaagal mbe nawori kadi waaji gooto na wiye mamadu li ba jaayndiyanke mobe coodi jeytaa e mabbe kono haa yeeso ko laawol somin ceerti e baabaabe be ko maa laaba
yoo alla wad jam e kissal mbooyna en yano ndirde sabu dende alaa ko kulataaa wiide dum ko e nder fuuta tan woni ko jokkere endam mawnde no feewi

Nouveau commentaire :


Dans la même rubrique :
1 2 3 4 5 » ... 600