
Murtuɗo (nano) e Katante (teŋngaade)
Kiwal: 1
KIWAL MBUƊU
Sawa jibinaa ko he sooño
Nde ndunngu toɓri yaraleeje
Waalo iliri tan deede
Yuman sawa ko joko enɗe
Baban sawa ko laaɓ deero
Kono ko rimɓe ndooyolɓe
Suka so finii ko maa ñaama
Anndah dañal e faaɗeende
Ɗo yumma wuurdi feppaagu
Baaba wuuri rema ñaama
Takka ñaaka holi heyɗi
Nde jiifa salii jiggoore
Cay Aduna hono dooñoo
Ka wonah jinne kono najni
Nde naange riddi lewlebbe
Nayewu wayi no moylooru
Jiɗnaaɓe ngonti roŋkitɓe
Nde Sawa jolii he cagataagu
Yontii Sawa nde waɗi galle
Kono o suɓii ɗannaade
Sawa ko carɗo jom fiɓnde
Hirani golle haa sahre
Diinii jawdi ari heewi
Dañɗo jaɓɗo yoo rennde
Sawa ɓaŋii ɓiy goggo
O ruttanii ko ɓiy kaaw
Ɗaata ɓalon mbeli yiyde
Jom en iwdi mari mbaydi
Kono ko nanndi kadi koɗdi
Ɓe faaro ngri he nder nguunu
Kiwal:
Sawa suɗii suurii jiɗnaaɓe
Ñaanti rewɓe muuɗum haa paɗɗi
Galle weli yooɗi no ngesa njoɓdi
Ñaamɗo haara sakkoo kadi nelda
Kono ɗanniyaŋke laaɓii ana tampi
Teeŋti ɗalɗo borjoŋ ceto bonɓe
Sawa ko ladde tan ɓuri ɓooyde
Nelde keewi haa ngoni jur-jukke
Rewɓe murti tami cinndon he juuɗe
Nate e njimri njeeɓora ayawooji
Cooda ñamaande noddira sukuraaɓe
Sawa nde noddi koomtira bare daaɗe
Galle Sawa yeewtii hono jehre
Daral payɗi jommburu meeɗooɓe
Ɗo borjoŋ darii teefii gen moƴƴo
Bonɓe cuɗoo koɗoyoo bonnooɓe
Ñaama ñiiri ngaha ƴattoo Barka
Sawa goram ana miijoo ɓesngu
Ndewon Sawa kuywi no fuku koyɗe
Peewɗo fetta kaljuɗo yeɗa godɗo
Njoldukon borjere ngen-ngere
Ɗo hoolnoraa poɗɗon ndebureedu
Kono so fodaama tan fuɗa ngaawaandi
Jaan’du aana nimsora ela jaawre
Ñalnde nayewu lomtii cagataagu
Keecel turii lohngel gite niɓɓe
Koykon ƴakki soklaa tuggordu
Ɗakkudi teeli haa haɗtii ñiiƴe
Nimsa hoɗii diinnani julo goofi
Ko kelol horde saltii sacceede
Kiwal: 3
Ko rewɓe Sawa han ngoni tiitoonde
Kono ko renndo men ngoo kala noddi
Ko toɓnoo jeeri waamoyi ili waalo
Yonta fina “ pastel e puudaar ”
“Makkiyaas” nde ari semmbini “keese”
Piilki mbonki siccini ɓure ngenndi
Hannde aduna miin tigi teyi haali
Yonta ka ɓiɓɓe ngonti no jiɗnaaɓe
Laamu fenaande toŋtiri pote puuyɗe
Dewle lajaa nde humtaa ƴame mbedda
Kumen hannde kono kumten janngo
Ɗo pergitaaɗo locitaa hono leelɗo
Worɓe cuusti fijo mari kaɗndorɗe
Rewɓe koolii njogitii bata poɗɗe
Ɗemɗe moddi waylaa geɗe yannge
Yannge debbo wonti no cumu gerɗe
Nge gorko ngee mi suusah hay haalde
Yumma foolaa haa raaɓori baaba
Wudere piye so noddii yoo winnde
Baɗal ɓotel e baɗtel jom ndamndi
Mo ñaami tuuta mballudi hodo renndo
Lahal suɗee hollee “kameraaji“
“Paan“ ko aadi lommbee pittirɗi
Ñaama haala roondoo waɗa yeengo
Holi ko addi ñuumbordi he dewle
Ngaari baaba mbele ana rewa biigi
“Otees” hannde olni ko neɗɗaagu
Gacce ndogii ɗo heedata jommbaaɗo
Moori janani nate njoor-ngitelaagu
“Resepsiyoŋ” nde semmbini keefeeru
Yonta worɓe njappee ɗoo noppi
Njeeƴoɗee ndaaron jiɗnaaɓe
Teskoɗon ko heelɗi he mbalaandi
Yonta Rab lomtii han wanngo
Konngi njuumti cemmbini hare renndo
Suusɓe googa ñawndii gite bonɓe
Kiwal: 4
Raɓ ko njimri kono kaalen koltu
Wuurde laafa yolbina tuubaaji
Ƴeŋde balabe kadi luutndoo miijo
Ɗuum wonaani jeyi men Fulɓe
Njimen raɓ kono kisnen ngenndi
Cuɗen renndo kadi keɗoɗen mawɓe
Moƴƴuɓe renndo cuɗorii ceernaagu
Caggiton mi ndee saggere yonta
Ngaari “waliima”baaba mum debbo
Mbele ko diine walla ko yeengo
Waɗde yannge haa rokkira suudu
Mbele ko “sunna“ walla ko boomaare
Ngenndiyaŋde ar gaay won seede
Nde ɗemɗe janane ngari kerƴini koɗɗe
Pinal hoɗii woni mbuɗu ngal ngenndi
Nde kiwal bonɓe dawraa ngam ndeenka
Hannde yonta dogdu e ɓamtaare
Ɗo pulaagu darii goongɗini hare goonga
Hoto mbaɗee yimre am jalo gumɗo
Won nehiiɓe cuɗorii neɗɗaagu
Finɓe faamɓe tekkuɓe ɗowi renndo
Ciyni miijo ɗowtii pote goonga
Cuɗiri yonta diine e gollaade
Miijtatooɓe kaljina basi fuunti
Yonta hannde keɗo-ɗee miɗo tonnga
Njanngen gannde ñeeñal rewa golle
Kisnen leñol to ɗemngal haa koltu
Ɗowren renndo nuunɗal he kala golle
Ñemmben moƴƴi caloɗen ñenngeede
Njiɗndiren njiɗoren wuurdaaɓe
Kuɗol Ibraahiima Umar Kan Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe.
Ñalnde Naasaande 21/10/2010 he nder laana ndiwoowa
hakkunde leydi Senegaal e leydi Farayse.
KIWAL MBUƊU
Sawa jibinaa ko he sooño
Nde ndunngu toɓri yaraleeje
Waalo iliri tan deede
Yuman sawa ko joko enɗe
Baban sawa ko laaɓ deero
Kono ko rimɓe ndooyolɓe
Suka so finii ko maa ñaama
Anndah dañal e faaɗeende
Ɗo yumma wuurdi feppaagu
Baaba wuuri rema ñaama
Takka ñaaka holi heyɗi
Nde jiifa salii jiggoore
Cay Aduna hono dooñoo
Ka wonah jinne kono najni
Nde naange riddi lewlebbe
Nayewu wayi no moylooru
Jiɗnaaɓe ngonti roŋkitɓe
Nde Sawa jolii he cagataagu
Yontii Sawa nde waɗi galle
Kono o suɓii ɗannaade
Sawa ko carɗo jom fiɓnde
Hirani golle haa sahre
Diinii jawdi ari heewi
Dañɗo jaɓɗo yoo rennde
Sawa ɓaŋii ɓiy goggo
O ruttanii ko ɓiy kaaw
Ɗaata ɓalon mbeli yiyde
Jom en iwdi mari mbaydi
Kono ko nanndi kadi koɗdi
Ɓe faaro ngri he nder nguunu
Kiwal:
Sawa suɗii suurii jiɗnaaɓe
Ñaanti rewɓe muuɗum haa paɗɗi
Galle weli yooɗi no ngesa njoɓdi
Ñaamɗo haara sakkoo kadi nelda
Kono ɗanniyaŋke laaɓii ana tampi
Teeŋti ɗalɗo borjoŋ ceto bonɓe
Sawa ko ladde tan ɓuri ɓooyde
Nelde keewi haa ngoni jur-jukke
Rewɓe murti tami cinndon he juuɗe
Nate e njimri njeeɓora ayawooji
Cooda ñamaande noddira sukuraaɓe
Sawa nde noddi koomtira bare daaɗe
Galle Sawa yeewtii hono jehre
Daral payɗi jommburu meeɗooɓe
Ɗo borjoŋ darii teefii gen moƴƴo
Bonɓe cuɗoo koɗoyoo bonnooɓe
Ñaama ñiiri ngaha ƴattoo Barka
Sawa goram ana miijoo ɓesngu
Ndewon Sawa kuywi no fuku koyɗe
Peewɗo fetta kaljuɗo yeɗa godɗo
Njoldukon borjere ngen-ngere
Ɗo hoolnoraa poɗɗon ndebureedu
Kono so fodaama tan fuɗa ngaawaandi
Jaan’du aana nimsora ela jaawre
Ñalnde nayewu lomtii cagataagu
Keecel turii lohngel gite niɓɓe
Koykon ƴakki soklaa tuggordu
Ɗakkudi teeli haa haɗtii ñiiƴe
Nimsa hoɗii diinnani julo goofi
Ko kelol horde saltii sacceede
Kiwal: 3
Ko rewɓe Sawa han ngoni tiitoonde
Kono ko renndo men ngoo kala noddi
Ko toɓnoo jeeri waamoyi ili waalo
Yonta fina “ pastel e puudaar ”
“Makkiyaas” nde ari semmbini “keese”
Piilki mbonki siccini ɓure ngenndi
Hannde aduna miin tigi teyi haali
Yonta ka ɓiɓɓe ngonti no jiɗnaaɓe
Laamu fenaande toŋtiri pote puuyɗe
Dewle lajaa nde humtaa ƴame mbedda
Kumen hannde kono kumten janngo
Ɗo pergitaaɗo locitaa hono leelɗo
Worɓe cuusti fijo mari kaɗndorɗe
Rewɓe koolii njogitii bata poɗɗe
Ɗemɗe moddi waylaa geɗe yannge
Yannge debbo wonti no cumu gerɗe
Nge gorko ngee mi suusah hay haalde
Yumma foolaa haa raaɓori baaba
Wudere piye so noddii yoo winnde
Baɗal ɓotel e baɗtel jom ndamndi
Mo ñaami tuuta mballudi hodo renndo
Lahal suɗee hollee “kameraaji“
“Paan“ ko aadi lommbee pittirɗi
Ñaama haala roondoo waɗa yeengo
Holi ko addi ñuumbordi he dewle
Ngaari baaba mbele ana rewa biigi
“Otees” hannde olni ko neɗɗaagu
Gacce ndogii ɗo heedata jommbaaɗo
Moori janani nate njoor-ngitelaagu
“Resepsiyoŋ” nde semmbini keefeeru
Yonta worɓe njappee ɗoo noppi
Njeeƴoɗee ndaaron jiɗnaaɓe
Teskoɗon ko heelɗi he mbalaandi
Yonta Rab lomtii han wanngo
Konngi njuumti cemmbini hare renndo
Suusɓe googa ñawndii gite bonɓe
Kiwal: 4
Raɓ ko njimri kono kaalen koltu
Wuurde laafa yolbina tuubaaji
Ƴeŋde balabe kadi luutndoo miijo
Ɗuum wonaani jeyi men Fulɓe
Njimen raɓ kono kisnen ngenndi
Cuɗen renndo kadi keɗoɗen mawɓe
Moƴƴuɓe renndo cuɗorii ceernaagu
Caggiton mi ndee saggere yonta
Ngaari “waliima”baaba mum debbo
Mbele ko diine walla ko yeengo
Waɗde yannge haa rokkira suudu
Mbele ko “sunna“ walla ko boomaare
Ngenndiyaŋde ar gaay won seede
Nde ɗemɗe janane ngari kerƴini koɗɗe
Pinal hoɗii woni mbuɗu ngal ngenndi
Nde kiwal bonɓe dawraa ngam ndeenka
Hannde yonta dogdu e ɓamtaare
Ɗo pulaagu darii goongɗini hare goonga
Hoto mbaɗee yimre am jalo gumɗo
Won nehiiɓe cuɗorii neɗɗaagu
Finɓe faamɓe tekkuɓe ɗowi renndo
Ciyni miijo ɗowtii pote goonga
Cuɗiri yonta diine e gollaade
Miijtatooɓe kaljina basi fuunti
Yonta hannde keɗo-ɗee miɗo tonnga
Njanngen gannde ñeeñal rewa golle
Kisnen leñol to ɗemngal haa koltu
Ɗowren renndo nuunɗal he kala golle
Ñemmben moƴƴi caloɗen ñenngeede
Njiɗndiren njiɗoren wuurdaaɓe
Kuɗol Ibraahiima Umar Kan Katante leñol mo Aañam Yeroyaaɓe.
Ñalnde Naasaande 21/10/2010 he nder laana ndiwoowa
hakkunde leydi Senegaal e leydi Farayse.