Liste de liens

Le bureau exécutif de l'AVOMM

"L'important n'est pas ce qu'on fait de nous, mais ce que nous faisons nous-mêmes de ce qu'on a fait de nous." Jean-Paul Sartre

"L'Association d'aides aux veuves et aux orphelins de mauritanie (AVOMM) qui nous rassemble, a été créée le 25/12/95 à PARIS par d'ex-militaires mauritaniens ayant fui la terreur, l'oppression, la barbarie du colonel Mawiya o/ sid'ahmed Taya ......
Ces rescapés des geôles de ould Taya, et de l'arbitraire, décidèrent, pour ne jamais oublier ce qui leur est arrivé, pour garder aussi la mémoire des centaines de martyrs, de venir en aide aux veuves, aux orphelins mais aussi d'engager le combat contre l'impunité décrétée par le pouvoir de Mauritanie."
E-mail : avommavomm@yahoo.fr

Bureau exécutif

*Ousmane SARR, président
*Demba Niang, secrétaire général
*Secrétaire général Adjt; Demba Fall
*Alousseyni SY, Chargé des relations extérieures
*Mme Rougui Dia, trésorière
*Chargé de l’organisation Mariame Diop
*adjoint Ngolo Diarra
*Mme Mireille Hamelin, chargée de la communication
*Chargé de mission Bathily Amadou Birama
Conseillers:
*Kane Harouna
*Hamdou Rabby SY










AVOMM

6 decembre 1987-6 decembre 2009/Kaaw Tokosel Tuure - Jowol- Muritani.

Il y a 22 ans ,jour pour jour que le Colonel raciste Ould Taya exécutait les jeunes lieutenants Sarr Amadou, Sy Saïdou Daouda et Ba Seydi Amadou.
Disparus mais pas oubliés, assommés mais pas réfutés.
L´histoire retiendra les noms de ces premiers martyrs de la lutte de libération des noirs en Mauritanie. Ayez une pensée pieuse à nos martyrs. Que la terre leur soit légére. Amen!
A cette occasion je vous dédie ce poème, hommage à mes frères, oncles et cousins disparus. La lutte continue!


6 decembre 1987-6 decembre 2009/Kaaw Tokosel Tuure - Jowol-  Muritani.
Pobbi conngii barooÉ—e

Boolumbal wullii luukii
hoodere siirti dow jeeri
Jooli kaaYe fof girnyitii faayii
Golal laamu boto boto diirii
duule pelɓondiri toɓo jippii
kono ko jamngel pittaali toɓi
pobbi conngii barooÉ—e dow Jeeri
bonoore seɗii sagataaɓe ngenndi
soofaaji leydi-am É“e kalkii ngartoraani
Saare am sunii foofaani

Mammadu Sammba Jah mawnum Jarno
korsuÉ—o neene Raabi nawaama artaani
pobbi conngii barooÉ—e dow jeeri
Ko Usmaan Abdalla Usmaan É“e mobbi
capatal Wele hannde min mbeltaaki
yelle Woojere Wele Be njolnii e biir É“e nawii
GiÉ—o Cilo Budal yahii waynaaki
woppii baayeeji ndiwnaani

Sammba Demmba Kulibali min ngoyii
É“e nawii njoolam yaakaare Baaba Demmba
pobbi conngii barooÉ—e dow jeeri
Arme malaani pullo Bilbasi
Saada Binta Sooyel Be nawii
Pullo tinaani ndeke jamfa jolii
ndoorel wonaa sehil ko jamfa muyni

Pobbi conngii barooÉ—e dow Jeeri
Jayli Bah yahii waynaaki
ñande heen jeyli ndillaani
Be pellaa no jigaaje e pooli
pobbi conngii barooÉ—e dow Jeeri

DenÉ—i! mi eeriima taan Toorodo
Jaalal galle Baaba Bokar ɓe liɓii
Sammba Sumarel jolii e biir É“e nawii
Ko jamma jeytaare Be njuÉ—imo
sukuño wiyi ina welna juulde ngenndi
alaa ko welatamo so wonaa layyaade teew É“aleejo
jamma 28 nowamburu ko 28 sagata É“e kutti
petelaaji É“e pelli,
ataaye É“e njartii
jaleeÉ—e É“e kakki
koyÉ—e É“e pawondiri
Aararaay É“e mbeeyni
ngam weltaare nge yannge jigaaje
pobbi conngii barooÉ—e dow Jeeri.

- MboÉ—o woya mi yejjitaani kaawoyam
Soh pullo taan Alfaa mawnum Paali
noddumi ko yelle Tullaay e Halimata
korsuÉ—o maamooy Binta
Afo Baaba Mamma Sibaa
É“alawol yooÉ—i yuumti no fino Alla
É“e mbarii Hammadi jaagal wuro e ladde
pobbi conngii barooÉ—e dow jeeri
bonoore seÉ—i sagataabe nder jeereende

Jammaaji Inaal kulɓiniima,
jammaji Nebeyka kulɓiniima
jammaaji Jereyda kulɓiniima
Jammaaji Aslaat kulɓiniima
Pobbi conngii barooÉ—e dow Jeeri.

Wuram É—aanaaki É—aldaama yeeweende
É—aanaaki ne kay yummum Abdul Bukka Njaay
Takkusaan ina eeree, curuyal haggi laaÉ—e
kure ina cokkee e Abdul e baaÉ—iraagel yari maayo
taanum Dikkal ganndo maayo e noodi Be njoolii.
Yumma ina ndaara o bone waawanaa
nde tooñannge É“urtii korsa haÉ—ataa
ko gubboowel ceene o waÉ—aa, caggal wuro o werlaa
Neene Amnata momtu gonÉ—i munyaa
duwaaw ngayniraa nduusiraa Abdul ma.

MboÉ—o woya mi gaynaani hiiwtaade
hay sinno jamfa waÉ—iikam ko ina wara
Maalik coftungel Gorel mi yejjittaa
ko fedde am haÉ—tii nde waasi jahdiiÉ—o
mboÉ—o naji mboÉ—o janngto mi deÆ´Æ´aani
haa giÉ—o siftinimi Baaba Hammadi Juumo ko É—oo rewi
Gila naange fuÉ—aani fittaandu makko É“e ndiiftii
Be mbarimo hay juuldemo É“e kaÉ—i
galle É“e naati hay woydemo É“e karmini
kurusaaji Be taÆ´i, duwiiÉ—o waaltoyaa wirto Bennaa
waÉ—de saare am woyii deÆ´Æ´aani.
Saare am woyii deÆ´Æ´aani Aamadu Sal Tokosel
cukalel yontaani be petti suumtii haa maayi.

Saare am woyii deÆ´Æ´aani Babayal Jah
Baaɗum kaamiilu kaɓɓaaɗo
Ko piile cuumti Jarno haa maayi.
Ko o yimno lollini SYBAHSAAR haa jookli fof nani
Saare am woyii Iisa Sumarel haa dow koylel mbaara.
Kono haa jooni leñol faamaani
ko Æ´akki jalo e jammbere woppaa gerte cahaaÉ—e.

Kaaw Tokosel Tuure - Jowol- Muritani.
www.flamnet.info
Mardi 8 Décembre 2009 - 12:16
Mardi 8 Décembre 2009 - 13:57
INFOS AVOMM
Accueil | Envoyer à un ami | Version imprimable | Augmenter la taille du texte | Diminuer la taille du texte



1.Posté par Goguiyanke le 08/12/2009 13:35
KAW, tu nous as ébloui, très émouvant ce poème.

Nouveau commentaire :


Dans la même rubrique :
1 2 3 4 5 » ... 591